Ko zapošljava 'bachelor' diplomce?

Crna Gora je 2003. godine na Ministarskoj konferenciji u Berlinu pristupila Bolonjskom procesu, čiji je temelj stvaranje zajedničkog Evropskog prostora visokog obrazovanja (European High Education Area), sa ciljem povećanja konkurentnosti i kvaliteta evropskog visokog obrazovanja u odnosu na ostale razvijene zemlje. Bolonjska deklaracija je zajednička deklaracija evropskih ministara obrazovanja, potpisana u Bolonji 19. septembra 1999. kojom su se ministri obavezali na reformu sistema visokog obrazovanja. U deklaraciji su, kako je objavljeno u dokumentu Vlade Crne Gore iz 2005. godine, kao osnovne postavke visokog školstva koje proizlaze iz Bolonjskog procesa navedeni: dva ciklusa studija u ukupnom trajanju od 5 godina; uvođenje ECTS-a kao mjere obima studija i uvođenje 'dopune diplome' (diploma supplement) kao pratećeg dokumenta koji opisuje savladani program; uvođenje 'zajedničke diplome' (joint degree) koje izdaju dvije ili više institucija; definisanje postupka priznavanja stečenih kvalifikacija i diploma u skladu sa Lisabonskom konvencijom; formiranje agencije za akreditaciju, uvođenje sistema kontrole kvaliteta; uključivanje studenata kao partnera u obrazovni proces; uspostavljanje mehanizma za učenje cijelog života.

Dok su tadašnje institucije visokog obrazovanja i tadašnje Ministarstvo prosvjete Crne Gore žurile da usklade ovdašnje propise sa onima unutar Evropske unije, oni koji je trebalo da te novine usaglase sa regulativama na tržištu rada su po svemu sudeći odlučili da zažmure pred promjenom koja se dogodila, a sve to na štetu studenata čije se usavršavanje odvijalo po novouvedenom modelu i koji posljednje dvije godine izlaze iz amfiteatara sa 'bachelor' diplomama. Nakon što shvate da kompetencije koje su stekli najčešće nisu dovoljne za rad u struci, ili makar onaj kojem su se pri upisu na studije nadali, u najvećem broju se odlučuju da nastave školovanje u nadi da će im master studije dati bolju perspektivu. U prilog tome, mogli bismo se našaliti i reći – pripremite kišobrane, pljuštaće magistri! Ta kiša koju nije teško prognozirati posljedica je, da budemo dosljedni u metafori, suše na polju mogućnosti za zaposlenje nakon studija, o čemu govore i podaci do kojih smo došli.

Za visokoškolce sa završenim trogodišnjim osnovnim studijama u Crnoj Gori slobodno svega 189 radnih mjesta

Prema evidencijama koje nam je na uvid dao Zavod za zapošljavanje Crne Gore, na njihovoj evidenciji nezaposlenih nalazi se 55.732 lica. Najviše nezaposlenih je srednjoškolaca – 48,12%, zatim nekvalifikovanih i polukvalifikovanih – 35,11% i visokoškolaca –16,77%. Visokoškolaca sa završenim trogodišnjim osnovnim studijama na evidenciji je 3.627, što predstavlja 38,80% od ukupnog broja visokoškolaca. Radi se o ogromnom procentu imajući u vidu činjenicu da su diplomu sa osnovnim studijama u trajanju od tri godine studenti sticali svega posljednje dvije godine, što govori o težoj zapošljivosti ovih lica.

Tokom ove godine, poslodavci su Zavodu prijavili potrebu za otvaranjem 22.547 slobodnih radnih mjesta, pri čemu je udio potražnje za visokoškolcima bio 22,96%. Prijavljene potrebe za zanimanjima sa završenim trogodišnjim osnovnim studijima (180 ECTS kredita) su svega 189 slobodnih radnih mjesta, što je, kako ocjenjuju iz Zavoda, značajno manje od prijavljenih potreba za zapošljavanjem lica sa završenim četvorogodišnjim studijama (4.732 prijavljena slobodna radna mjesta). Od traženih 189 lica sa završenim trogodišnjim (bachelor) osnovnim studijama, najviše su traženi medicinari – 36 slobodnih radnih mjesta, zanimanja računarske tehnike – 21 slobodno radno mjesto, menadžeri i organizatori – 17, zanimanja ugostiteljstva i turizma 17 itd. Slobodna radna mjesta prijavljivali su poslodavci koji se bave zdravstvenom i socijalnom zaštitom – 39 prijavljenih slobodnih radnih mjesta, trgovinom – 25, informisanje i komunikacije – 25 itd.

Od 50 svršenih visokoškolaca u posljenje dvije godine - 84% nezaposleno, a 80% studenti master studija

U periodu od januara do sredine decembra ove godine, sa evidencije nezaposlenih lica Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (prema prispjelim podacima dobijenim od Uprave prihoda i carina Crne Gore) zaposleno je 1.354 lica sa završenim trogodišnjim osnovnim studijama (od toga 809 žena ili 59,75%). Od njih, najviše je zaposleno lica sa zanimanjima iz grupe zanimanja menadžeri i organizatori – 291, zatim sa zanimanjima ugostiteljstva i turizma – 134, ekonomista – 128, sa društveno humanističkim zanimanjima – 100, iz grupe zanimanja medicinari – 92 itd. Najviše ih je zaposleno kod poslodavaca čija je pretežna djelatnost bila trgovina, zatim usluge smještaja i ishrane, obrazovanje, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. Sa druge strane, najviše nezaposlenih sa istim nivoom studija je sa zanimanjima iz grupe zanimanja menadžeri i organizatori – 640, ekonomista je 388, sa društveno humanističkim zanimanjima – 307, sa zanimanjima ugostiteljstva i turizma – 269, pravnika – 267 itd.

Povodom ove značajne problematike komentar smo zatražili od Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore, ali smo ostali bez odgovora. Umjesto toga, za mišljenje smo direktno pitali odnedavno svršene visokoškolce. Prema istraživanju koje smo sproveli na uzorku od 50 ispitanika koji su završili trogodišnje osnovne studije, čak 84% je izjavilo da nije zaposleno, a njih 80% su trenutno studenti master studija. Pitali smo ih i šta su dominantno bili razlozi da se opredijelite za master studije. U nastavku izdvajamo neke odgovore.

„Zbog napredovanja u akademskoj karijeri na prvom mjestu, inače bih upisao postdiplomske studije. Drugi razlog je mogućnost (šireg) rada u struci - da bih ispunio famozni uslov od 240 ECTS kredita (i pored obećanja da će diploma osnovnih studija BSc biti osnažena).“

„Zato što je sa osnovnim studijama nemoguće naći posao. Zato što su nam zatvorena sva "vrata" na koja pokucamo sa diplomom sa završenim osnovnim studijama. Zato što smo prinuđeni da završimo master. Zato što moramo i pored zanimljivih i korisnih predmeta da izučavamo dosadne predmete, predmete koje smo već slušali na osnovnim studijama. Zašto?“

Interesovalo nas je i na koje probleme su u najvećoj mjeri nailazili u potrazi za poslom i smatraju li da je novi sistem obrazovanja suzio mogućnosti za rad.

“Ne postoji mogućnost da sa osnovnim studijama bilo gdje konkurišemo za posao. Apsolutno nam ni za šta ne koristi diploma sa završenim osnovnim studijama. Niti možemo gdje da radimo, a prava koja smo imali (stipendije, krediti), sve nam je oduzeto. Kome to ide?”, napisao je jedan ispitanik.

Slične poruke su imali i drugi visokoškolci koji su učestvovali u istraživanju.

„Firme ne prepoznaju studente sa 180 ECTS kredita, tj. nigdje se ne mogu zaposliti. Moglo bi onda odmah da piše da studije traju pet godina. Ili da se ne uvode reforme koje firme ne prepoznaju.“, cijeni jedan od ankteriranih visokoškolaca.

UCG apeluje na poslodavce i državu, a iz Resora prosvjete ukazuju na potrebu za izmjenom legislative kojom se uređuju uslovi za zapošljavanje

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori, interesovalo nas je kako Resor prosvjete sudi o reformama visokog obrazovanja koje su u državi sprovedene i da li će eventualno doći do novih reformi u visokom obrazovanju. Iz ovog resora nam je saopšteno da se novim Zakonom o visokom obrazovanju, koji je na javnoj raspravi, nastavio rad na usaglašavanju sa EU politikom u ovoj oblasti, te da ovaj Zakon predstavlja dalji napor da se visoko obrazovanje u Crnoj Gori približi evropskim sistemima, ne zapostavljajući nacionalnu tradiciju koja nije protivurječna ovim principima. Model studija 3+2+3 ima za cilj, kako tvrde, unapređenje kvaliteta obrazovanja, bolju prepoznatljivost diplomiranih studenata na tržištu rada i intenzivniju mobilnost crnogorskih studenata.

U pogledu zaposlenja ove kategorije visokoškolaca, iz Univerziteta Crne Gore podsjećaju da je Univerzitet više puta apelovao na poslodavce, prije svega na državu, da upodobe norme i pravilnike na tržištu rada ustanovljenom obrazovnom sistemu. Međutim, te inicijative, kako ocjenjuju, nisu imale naročitog odjeka među poslodavcima, pa je ogorman broj zakona, podzakonskih akata ostao isti kao i prije obrazovne reforme iz 2017. godine.

„Razumijevajući kompleksnost situacije, UCG je u susret promjeni Zakona o visokom obrazovanju, predložio obrazovni model visokog nivoa fleksibilnosti u odnosu na legislativni okvir koji reguliše tržište rada. Ukoliko bi se usvojio naš predlog, to bi riješilo mnoge uočene probleme po pitanju neusklađenosti stečenih kvalifikacija i zahtjeva poslodavaca.“

Kako omogućiti visokoškolcima sa nastavničkim profesijama da rade svoj posao?

Ukazali smo na to da studenti koji su završili trogodišnje osnovne studije često nisu dovoljno kvalifikovani da bi mogli konkurisati za mnoge poslove u struci, te da tako npr. studenti koji su se obrazovali za nastavnike ne mogu da rade posao u struci, jer se za taj posao traži kvalifikacija od najmanje 240 kredita. U skladu sa tim, pitali smo šta je učinjeno da se prevaziđe ovaj problem i da li su Resor prosvjete i Univerzitet preduzeli do sada ili će preduzeti korake koji će omogućiti bivšim studentima sa završenim trogodišnjim osnovnim studijama sa nastavničkim i profesorskim zanimanjima da rade svoj posao. Iz Resora su nam odgovorili da je jedan od bitnih ciljeva reformi u oblasti visokog obrazovanja je upravo bolja prepoznatljivost diplome osnovnih studija, obima 180 ECTS kredita, na tržištu rada. Istovremeno potvrđuju da ova kategorija visokoškolaca nije bila tretirana ravnopravno sa onima koji su završili četvorogodišnje osnovne studije, pa da se otuda nameće potreba izmjene legislative kojima se uređuju, sa stanovišta stečene diplome,  potrebni uslovi za zapošljavanje u državnoj i lokalnoj upravi. Time će se, kako tvorde, stvoriti uslovi da ova kategorija diplomaca ne bude prisiljena da, radi lakšeg zapošljavanja, nastavlja magistarske studije.

Sa Univerziteta, sa druge strane, cijene da studenti koji su završili trogodišnje osnovne studije uglavnom jesu kvalifikovani za određene poslove u struci, ali postoje i izuzeci, kao što je ovaj, pa budući nastavnici sada moraju završiti studije u obimu od 300 ECTS kako bi stekli potrebne kvalifikacije za nastavničko zvanje za koje se traži najmanje 240 ECTS.

„Svakako, zauzimajući se prvenstveno za dobrobit svojih studenata, smatramo da bi bilo potrebno uvesti i određeni stepen između 180 i 300 ECTS, pa smo u skladu sa time formulisali ovakav predlog za koji smatramo da bi trebao biti jedno od rješenja definisanih novim Zakonom o visokom obrazovanju.“, dodaju sa Univerziteta.

Visokoškolci očekuju pomoć države, a od obrazovnog sistema nove reforme

Među našim ispitanicima, svega 16% je tokom trajanja osnovnih studija imalo priliku da odradi praksu. Dok 66% ispitanika kaže da je učestvovalo ili će učestvovati u Programu stručnog osposobljavanja, čak 44% ispitanika kaže da nije zadovoljno poslodavcem koji im je u okviru Programa dodijeljen. Najveću pomoć pri zapošljavanju očekuju od države, traže veće interesovanje poslodavaca za Program stručnog osposobljavanja, a mnogi se nadaju i vraćanju starog modela visokog obrazovanja. Neke komentare visokoškolaca prenosimo u nastavku.

“Smatram da sami poslodavci mogu biti više uključeni i adekvatno motivisati visokoškolce da baš kod njih rade. Naravno, smatram da je potrebna i veća volja nadležnih državnih organa.”

“Fer konkursi, mogućnost zapošljavanja bez veze i političkog uplitanja, veća kontrola ugovora, zabrana osiguravanja radnika na manje od osam sati bez ako je u pitanju honorarni posao. Pomoć treba da pruži cijela drzava i društvo, da ljudi ne bježe u tuđinu jer im domovina ne pruža ni minimalne uslove za život.“

„Neka se već jednom zaustavi i neka zauvijek prestane prodaja diploma! Neka se sklone sa strane onima kojima obrazovanje nije bitno, koji nemaju znanja, ali imaju novac i imaju posao.”

Nova strategija Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta orjentisana na povećanje praktične nastave i informisanje poslodavaca

Nadležne smo pitali koje korake preduzimaju kako bi se visokoškolcima u budućnosti olakšao dolazak do poslodavca. Saznali smo da je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta pripremilo novu Strategiju o razvoju visokog obrazovanja za period 2021-2025. godina, koja uključuje dalji razvoj i obaveznost praktične nastave na fakultetima, redefinisanje i mijenjanje ishoda učenja tako da poslodavcu budu jasnija znanja i vještine kojima studenti raspolažu. Takođe, planom su predviđeni i radni sastanci sa poslodavcima, kroz aktivno uključivanje uduženja poslodavaca, Privredne komore i Unije poslodavaca, kao i predstavnika državnih organa.

„Poslodavci će se na ovaj način bolje upoznati sa ishodima učenja na ovom nivou obrazovanja u cilju eventualnih izmjena sopstvenih akata o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.”, objašnjavaju iz Ministarstva.

Karijerni centar Univerziteta povezuje sa privrednim sektorom, a najavljuje se i nastavak Programa stručnog osposobljavanja

Univerzitet Crne Gore podsjeća na ulogu Karijernog centra, čija se misija odvija kroz savjetovanje i usmjeravanje studenata, njihovo povezivanje i saradnju  sa privrednim sektorom kroz pronalaženje mogućnosti za obavljanje praksi i potencijalnih radnih angažmana.

“Neki od najznačajnijih projekata koje Centar realizuje u tom pravcu su Sajam praksi i stipendija koji je ove godine održan po drugi put i na kojem je  više od 200 pozicija za praksu ponudilo 40 kompanija. Takođe, Centar doprinosi lakšem povezivanju privrede i visokoškolaca kroz info dane na kojima uspješne kompanije predstavljaju sebe i potencijalne pozicije za naše studente. Dalje, kroz Sajam sezonskog zapošljavanja, svake godine se preko 600 maturanata i studenata po prvi put  angažuju na sezonskim poslovima i tako stiču prva radna iskustva i odnose sa poslodavcem. Tu su i obuke koje studentima pružaju znanja o tome kako pokrenuti sopstveni biznis - Obuka za početnike u biznisu. Značajno je pomenuti i da je trenutno fokus usmjeren na pripremi digitalne platforme Jobiri koju će studenti koristiti za edukaciju i spajanje sa poslodavcima.”, navode sa Univerziteta.

Iako se govorilo o mogućnosti ukidanja Programa stručnog osposobljavanja, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta se ipak opredijelilo da nastavi realizaciju ovog projekta, zbog rezultata koje je do sada dao.  Ipak, iz Ministarstva ukazuju da predstoje brojna unapređenja ovog projekta. Tako će, u saradnji sa UNDP-om, Ministarstvo angažovati dva konsultanta, jednog inostranog i jednog lokalnog, čiji je zadatak da pripreme izvještaj o modelima studentskog zapošljavanja u Crnoj Gori i  izvještaj o potrebnim izmjenama nacionalne legislative. Nacionalni konsultant će potom pripremiti izvještaj o svim potrebnim izmjenama legislative u dijelu zapošljavanja, plaćanja poreza i prireza, obezbjeđivanja osiguranja na radu, i ostali zakonskim relevantnim odredbama. Takođe, iz Ministarstva najavljuju da postoji mogućnost da će Ministarstvo, u skladu sa rezultatima ovog izvješataja, pristupiti pripremi posebnog zakona o zapošljavanju studenata i zakona o studentskim servisima.

Bojana Šolaja

Fotografije izvor: Pixabay

Članak je nastao u okviru projekta PRIME (Profesionalni, odgovoRni i Inkluzivni Mediji) koji je finansijski podržan od Evropske unije i dijelom kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore. Stavovi izraženi u ovom članku isključiva su odgovornost PRIME redakcije i ne odražavaju nužno stavove donatora.